Oprašivanje

Zavisno od klime, u slučaju kvalitetnog oprašivanja pčelama, prinos kruške i jabuke se povećava i do 12 puta, maline, kupine i višnje 10 do 12, trešnje 10, badema i stranooplodnih šljiva 8, borovnice 5 do 14, suncokreta 2 i južnog voća 3 do 4 puta. Prinos kajsije, breskve i samooplodnih šljiva uveća se do 30%.
Pčele rado posećuju cvetove voćaka. Izuzetak je kruška, čiji cvetovi luče aminski miris, pa ih nerado pohode. Zato je za kvalitetno oprašivanje hektara kruške potrebno čak 6-8 pčelinjih društava. Za hektar triploidnih jabuka i stranooplodnih sorti šljiva dovoljne su 3-4 košnice, a za samooplodne šljive samo dve. Za hektar diploidnih jabuka treba doseliti 2-3 košnice. Zasad samobesplodnih trešanja zahteva 4-6 košnica, a jagodasto voće 5-10. Pošto je cvet višnje siromašniji cvetnim prahom, potrebno je 8 košnica. Hektar suncokreta zadovoljava najmanje 1-2 zajednice. U SAD voćari plaćaju pčelarima da dosele svoje pčele u voćnjake (poslednjih godina se za badem plaća čak i do 250 dolara po košnici, u odnosu na nekadašnjih 30-60, jer sada pčela nema dovoljno – napomena autora). Pored takve naknade, pčelari ostvaruju i solidne prihode od sakupljenog meda i polena. Sa hektara maline pčele sakupe 96 kg meda, šumske jagode čak 106, borovnice 47, jabuke 10-47, kruške 20-30 i suncokreta 20-40 kg meda.
Dr med. Rodoljub Živadinović
(Tekst objavljen 1999. godine u jedinom stručnom časopisu za zaštitu bilja u Srbiji BILJNI LEKAR, koji izdaje Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu)